Iseljeničke zaklade za obrazovanje u domovini

Stotine učenika i studenata u domovini prima stipendije iz zaklada koje su utemeljili hrvatski iseljenici diljem planete, a s druge strane RH nastoji pružiti što obilniju potporu za studiranje u domovini studentima iz iseljeništva koji žele studirati hrvatski jezik, kulturu i povijest. I u ovoj priči iseljeništvo je izdašnije od do­movine! Za pripadnike hrvatskog naroda izvan RH osigurano je samo 86 stipendija ove godine. Interes naših studenata iz inozemstva višestruko je veći od mogućnosti proračuna RH, koja bi vjerujem željela doseći razinu jedne Mađarske koja je osigurala 1200 stipendija za Mađare iz dijaspore.

U prekomorskom iseljeništvu najstarija je Školarinska zaklada Hrvatske bratske zajednice Amerike iz čijeg se fonda u prosjeku godišnje dodjeljuje 250 stipendija, a među najmlađima je Libertas Foundation iz San Pedra, koja 8. godinu pomaže učenicima strukovnih škola iz Dubrovačko-neretvanske županije. Uoči početka ove školske godine predsjednik Libertas Fo­undation Niko Hazdovac uručio je novih 10 stipendija učenicima obrtničkih škola s ciljem da ta mladež ostane u rodnome kraju, gdje bi svoje obitelji učinila sretnijim u turistički perspektivnome Dubrovačkom primorju. Na globalnoj razini izvrsnom se organizacijom u posljednja 2 desetljeća ističe Hrvatska školska zaklada / Croatian Scholarship Fund iz San Francisca. Aktualnu predsjednicu zaklade Mary A. Pavić i člana Nadzornog odbora te udruge Željka Pavića ovih je dana primio ministar znanosti, obrazovanja i športa RH dr. sc. Radovan Fuchs, iskazavši zahvalnost iseljenicima koji se odazivaju donatorskim konferencijama za nadarenu djecu slabijeg imovnog stanja. Ministar je pozvao iseljenike da zajednički unaprijede rad zaklade kako bi postigli još bolje rezultate ulažući u obrazovanje mladih ljudi željnih znanja. Do danas su našijenci iz sjeverne Kalifornije putem te zaklade stipendirali više od 250 studenata s ukupnom svotom većom od 2 milijuna dolara.

Brojne zaklade za školarce koje je osnivalo i zatvaralo hrvatsko iseljeništvo širom Sjeverne i Južne Amerike s tradicijom dužom od stoljeća, još iz doba reformatora sveukupnoga školskog sustava SAD-a Amerikanaca dalmatinske krvi Henrya Suzzalla (1875. - 1933.) u počecima in­dustrijalizacije, znak su svijesti naših ljudi kako dobro obrazovanje otvara sva vrata osobito u informatičkoj epohi.

Rangirajući države svijeta na osnovi analize obrazovanja, zdravstva, gospodarske dinamike i kvalitete života ugledni američki tjednik Newsweek Hrvatsku je prema kvaliteti obrazovanog sustava ljetos svrstao na 22-go mjesto. Prema istraživanju kojeg su proveli renomirani znanstvenici, RH se po kvaliteti obrazovanog sustava našla na odličnom mjestu i to ispred Italije, Grčke, Norveške, Portugala ili pak Španjolske. Prilikom rangiranja država u kvaliteti obrazovnih sustava uspoređivani su, među ostalim, i rezultati PISA testiranja (Programme far International Student Assessment) u kojem RH službeno sudjeluje tek 4 godine i pokazuje zavidne rezultate. PISA procjenjuje stupanj usvojenosti znanja i vještina petnaestogodišnjaka, mjereći opće kompetencije učenika te pripremljenost za cjeloživotno učenje. Susrećući se s brojnim učenicima i studentima hrvatskog podrijetla iz tridesetak zemalja svijeta, koji su sudjelovali u Matičinim ljetnim projektima, moj optimizam unatoč krizi i neimaštini, sve više raste. Ako je suditi po mladima moguće je brzo uhvatiti korak s razvijenim svijetom zahvaljujući tim školovanim, višejezičnim i odgovornim osobama, neopterećenim nasljeđem prošlosti - koji prosuđuju vlastitom glavom. Prve naznake da se sustav obrazovanja u RH počinje korjenito mijenjati primijećene su još prije 3 godine kroz prve rezultate PISA testiranja u kojem su dosezi hrvatskih učenika iz prirodoslovne pismenosti bili bolji od učenika iz 31 zemlje sudionice toga istraživanja među kojima je bilo i 10 članica EU-a. Vladine mjere za uvođenje obveznog redovno školskog obrazovanja do prve kvalifikacije bile su ogroman iskorak kojim očito RH može dostići razvijenije države. Brzopleto ukidanje nekih europskih standarda poput besplatnih udžbenika u trenucima ekonomske krize može onemogućiti ključnu postavku za razvoj sustava obrazovanja, a to je ujednačen sustav obrazovanja i pružanje jednake šanse za bogate i brojne siromašne građane RH. Rezultati istraživanja prikazani u Newsweeku upravo o tome govore i pokazuju da je razlika u stjecanju znanja i vještina kod djece koja dolaze iz imućnijih obitelji u odnosu na onu iz siromašnih obitelji tolika da je već u desetoj godini života nenadoknadljiva. Zato dugujemo posebnu zahvalnost svim zakladama za stipendiranje učenika iz domovine koju financiraju naši iseljenici.