Inovacije koje zadivljuju svijet

Na internetu je dostupna tražilica CADIAL koja pretražuje cjelovitu zbirku elektroničkih pravnih propisa RH, međusobno povezanih i sadržajno označenih deskriptorima Eurovoca, pojmovnika EU za sadržajno označavanje i pretraživanje dokumenata – koja je kreirana na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Inovacije stručnjaka iz Hrvatske redovito su se više cijenile u inozemstvu, a manje u domovini od vremena slavnoga izumitelja Tesle do Soljačića, našega suvremenika. Hoće li informacijsko doba promijeniti i tu paradigmu karakterističnu za male tranzicijske zemlje u odnosu na privlačne tehnološki razvijenije dijelove svijeta!? Željela bih vjerovati kako će domaći centri izvrsnosti, unatoč činjenice da i nakon dva desetljeća od osamostaljenja Hrvatska nema službene statistike onih koji s diplomom odlaze na međunarodno tržište rada - stvoriti uvjete za ostanak vlastite intelektualne elite, koja je najpozvanija izvući zemlju iz krize i uvesti je u krug gospodarski razvijenih država.

S temeljnim obrazovanjem stečenim u Zagrebu Marin Soljačić (36), mladi hrvatski stručnjak za elektromagnetske fenomene iz prestižnog Massachusetts Institute of Technology (MIT), zaslužan je za otkriće koje će unijeti revoluciju u našu svakodnevicu kad su u pitanju uređaji poput mobitela ili prijenosnih računala. Na ideju bežičnog prijenosa energije prvi je došao Nikola Tesla. Soljačićev tim u 21. stoljeću razvio je ideju ostvarivši bežični prijenos energije putem rezonancije, fizikalnog fenomena zbog kojega neki predmet počinje titrati kada se pobudi frekvencija njegova vlastitog titraja. Izum Bežičnog nezračećeg prijenoa energije iz laboratorija MIT-a svoju primjenu na tržištu naći će najdulje za pet godina.

Aktualna studija Bečkog instituta o europskim migracijama pokazuje da je od 2000. do 2007. Hrvatsku napustilo 67.473 ljudi, što znači da godišnje bolji život potraži u zemljama EU-a oko 8.500 Hrvata. Od toga je 12 posto akademskih građana, odnosno oko 1.000 visokoobrazovanih stručnjaka.

Prema procjeni Silve Mežnarić, znanstvene savjetnice u zagrebačkom Institutu za migracije i narodnosti, četvrtina studenata želi nastaviti karijeru u inozemstvu, a polovica njih to i realizira. Međutim, od odlaska veći je problem sam razlog! Ispitanici ističu da u Hrvatskoj ne mogu izgraditi karijeru, jer se u domovini nedovoljno cijene obrazovanje i stručnost, kaže dr. sc. S. Mežnarić.

Domovinsko društveno ozračje u tom smislu nužno je što brže mijenjati i različitim poticajima stvarati prostor za afirmaciju mladih stručnjaka poput nacionalne nagrade nakladničke kuće Vidi e-novation za najinovativnije proizvode, te za ICT implementaciju u neinformatičkim tvrtkama. Najviše hrvatsko internet priznanje, premijerkinu web nagradu, za proteklu godinu osvojili su tako stručnjaci Fakulteta elektrotehnike i računarstva za njihovo web rješenje CADIAL - sustav za inteligentno pretraživanje dokumenata. Predsjednica Vlade Republike Hrvatske gospođa Jadranka Kosor nagradu je uručila dekanu Fakulteta Vedranu Mornaru i voditeljici inovacijskog tima, prof. Bojani Dalbelo Bašić. Tražilica CADIAL dobila je ovo najviše nacionalno priznanje zbog vrlo značajnog doprinosa koji ovo rješenje ostvaruje na području informatizacije državne uprave. Od studenog prošle godine na internetu je dostupna tražilica CADIAL koja pretražuje cjelovitu zbirku elektroničkih pravnih propisa Republike Hrvatske, međusobno povezanih i sadržajno označenih deskriptorima Eurovoca, pojmovnika Europske unije za sadržajno označavanje i pretraživanje dokumenata. S druge strane, ICT nagrada za neinformatičke tvrtke dodijeljena je tvrtki Div iz Samobora. Riječ je o jednoj od najvećih tvornica vijaka u Europi, koja zapošljava 750 ljudi i ostvaruje godišnji rast od 30 posto, a u zadnje tri godine u ICT tehnologije uložila je 700 tisuća kuna. Ova dva primjera pokazuju kako naši inženjeri i kod kuće u informacijsko doba mogu razvijati inovacijski stup društva znanja putem mreža istraživačkih centara, sveučilišta, privatnih poduzeća i društvenih skupina - kako bi se prihvatila globalna znanja i prilagodila se za lokalne potrebe, odnosno da bi se stvorila nova znanja.

Uz to, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske koja je utemeljena prije 17 godina u Zagrebu kao neovisna, nestranačka i  neprofitna udruga vrsnih znanstvenika tehničkih i biotehničkih struka pridonosi afirmaciji inovacija naših izumitelja. Od sredine 2000. godine Akademija je članica Međunarodnog vijeća akademija inženjerskih i tehnologijskih znanosti sa sjedištem u Washingtonu, D.C. Za početak valjalo bi izgraditi pouzdaniju mrežu podataka stručnjaka svih naraštaja koji su obrazovani u domovini od Tesle do Soljačića. Još uvijek možete zaviriti  u hrvatske leksikone i enciklopedije te slične baze podataka u kojima nisu navedeni podaci primjerice o hrvatskom iseljeniku dr. Davorinu Hrovatu, jednom od vodećih inženjera Fordovog Istraživačkog laboratorija u Dearbornu kraj Detroita, stručnjaku za sustave automatske kontrole u vozilima, koji je dobio i najviše profesionalno priznanje u struci izborom za člana američke Nacionalne akademije inženjera. Dr. Hrovat, koji je 1972. diplomirao strojarstvo na Zagrebačkom sveučilištu, a doktorirao na Sveučilištu Kalifornija, u Fordu radi već 30 godina i autor je više od 50 patenata i gotovo 100 tehničkih publikacija. Član je Američkog društva inženjera mehanike (ASME) i višekratni dobitnik godišnjih nagrada tog društva. Pridonio je razvoju naprednih sustava dinamike i kontrole vozila i komponenti Fordovog sustava kontrole vuče (traction control), objavljeno je na web stranici Forda u povodu izbora hrvatskog stručnjaka u inženjersku akademiju Amerike. Nedavno je Davorin Hrovat od svoje kompanije primio i Tehnološku nagradu Henry Ford, a jesenas je promoviran u 12. Fordovog tehničkog eksperta, što je najviše individualno priznanje koje se može dobiti u Ford Motor Co. u tehničkoj strani poslovanja.