Moderna filantropija i iseljeništvo

Filantropija se u iseljeništvu javila u adventu prije pola stoljeća kada su urednici Zajedničara objavili prvu božićnu darovnicu imućnijih američkih Hrvata za stipendiranje mladih, a korporacija čileanske obitelji bračkih korijena odlučila dio viška profita vraćati u zajednicu u kojoj dobit nastaje. Nekoć su imućniji iseljenici darivali siromašnije sunarodnjake iz susjedstva u naseobinama u blizini rudnika salitre na sjeveru Čilea ili kauri gume u dalekim brdima novozelandskoga Sjevernoga otoka, a božićne bi čestitke već od sredine studenoga krenule bližnjima u rodni zavičaj.

Solidarnost je bivala jača o blagdanima kako bi svi osjetili radost Božića za obiteljskim stolom. U današnjem sekulariziranom svijetu taj se kršćanski običaj u iseljeništvu i u domovini najčešće očituje izdvajanjem u zaklade i fondacije poput Školarinske zaklade Hrvatske bratske zajednice Amerike. Tu su ideju u počecima planetarne potrošačke kulture među članstvom naše najstarije fraternalističke organizacije zagovarali Filip Vukelić i Stjepan Brkić, ondašnji urednici Zajedničara, koji su predložili članstvu da novac što bi ga utrošili za slanje božićnih čestitki prijateljima daju Školarinskoj zakladi (ŠZ). Zajedničar, glavno službeno glasilo HBZ-a, je zauzvrat objavljivao imena svih darovatelja i njihove božićne pozdrave bližnjima. Američkoj je vlasti zatim predočen nacrt djelovanja ŠZ, koji je naknadno dobio radnu dozvolu 27. lipnja 1958. Temeljem te dozvole svi darovatelji mogu odbiti svotu doznačenu Zakladi od svog poreza na prihod. Već tijekom prvog desetljeća djelovanja Glavnog fonda ŠZ otvoreno je 5 zasebnih fondova za novčane priloge, dok ih trenutno djeluje čak 80.

Novčani se prilozi prikupljaju svake godine tijekom tzv. Božićne kampanje za Školarinsku zakladu, čiji je uspjeh zagarantiran zahvaljujući blagdanskoj darežljivosti naših obitelji SAD-a i Kanade, poručuje predsjednik HBZ-a Bernard M. Luketich. Njegov optimizam stvara ozračje nade među radništvom u Americi koje je pogođeno nezaposlenošću što ju je izazvala globalna recesija i prirodne nepogode poput poplava ili pak ekološke katastrofe, kojom su pogođena brojna hrvatska kućanstva u Luisiani. Može se slobodno reći kako je rođendan moderne filantropije u našemu iseljeništvu dan kada su urednici Zajedničara Vukelić i Brkić objavili prvu božićnu darovnicu ulagača u ljudski kapital ili u korist solidarnosti s obiteljima koje nisu mogle financirati sve skuplje školarine svoje dječice.

Hrvatska je inozemna pastva taj filantropski adventski običaj američkih Hrvata prakticirala na raznim paralelama, osobito od početka 21. stoljeća kada je dosegla svoj organizacijski procvat sa 192 iseljeničke misije. Crkva je jedina organizacija iz matične zemlje koja ima pregled hrvatskih radničkih obitelji u potrebi, čija je sudbina zadnjih godina neizvjesna radi trusnog tržišta radne snage u susjednoj EU sudeći prema pisanju Žive zajednice, koja prati djelovanje socijalnih radnika angažiranih u 98 naših misija u Njemačkoj. Privremeni gubitak zaposlenja onemogućuje jedan dio hrvatskih obitelji iz svih njemačkih saveznih pokrajina da se upute svojim domovima. Imućniji njemački Hrvati i našijenci iz  Bosne i Hercegovine spremaju se za Božić na put u zavičaj punih lisnica, iako ih domovina iza Šengenske granice dočekuje maćehinski, unatoč evidentnoj činjenici da osjetno utječu na  rast potrošnje u RH.

Među iseljeništvom nastanjenim u zemljama Južne Amerike afirmirala se korporativna filantropija gigantske tvrtke u većinskom vlasništvu obitelji Luksic. Zaklada Luksicevih donira za razne kulturne, prosvjetne i zdravstvene projekte u lokalnim zajednicama gdje je profit ostvaren, uključujući i njihove tvrtke u turističkom sektoru Dubrovačkoga primorja i Istre. Na planetarnoj razini javnost je zadivljena akcijama dobrotvora poput B. Gatesa, investitora W. Buffeta, kineskog milijunaša C. Guangbiao ili vlasnika njemačkog lanca drogerija G. Wernera. Spomenuti bogataši, poput Guillerma Luksica, filantropiju ne vežu primarno uz osjećaje i božićno darivanje, nego uz djelovanje.

Domovinski portal Donacije.info, koji je tri godine u suradnji s Vladom RH na jednome mjestu okupljao donatore i one kojima su donacije potrebne, ugašen je ljetos nakon uručenja nagrade za najbolju pojedinačnu korporativnu donaciju CEMEX-u te Holcimu za najbolji program korporativnog doniranja. Naši poduzetnici moraju usvojiti principe zakladništva i društveno odgovornog poslovanja. Do rujna 2010. je registrirano svega 159 zaklada i 12 fundacija u RH. Zanimljiva je takva zagrebačka Regionalna zaklada za lokalni razvoj Zamah, Zaklada Slagalica iz Osijeka i Zaklada Kajo Dadić iz Splita. Uz Luksicevu, u domovini se afirmiralo i šest zaklada koje se bave korporativnom filantropijom.

Među njima je  ove godine najsnažnija zaklada  Erste&Steiermärkische te ona Zagrebačke banke, koja punih 12 godina putem natječaja dijeli potpore milijunskih vrijednosti raznim projektima. Za razliku od naše zemlje, u državama EU raste broj zaklada pa ih je u Europskom fundacijskom centru registrirano 110.000, koje na godišnjoj razini daruju više od 150 milijardi eura za korisne projekte.