PLANETARNA SLAVA HRVATSKIH VINARA

U centrima izvrsnosti plemenite kapljice, uz vinare Lijepe naše, američki Hrvati Ggrich i Zaninovich susreću vinare iz Novoga Zelanda poput vlasnika obiteljskih tvrtki podrijetlom iz Dalmacije Babich, Brajkovic i Nobilo ili pak vodećeg proizvođača bijeloga vina u Africi Mikea Dobrovica.

U Zagrebu je sredinom ljeta održan Svjetski kongres vinogradarstva i vinarstva koji je okupio više od 400 stručnjaka iz tridesetak zemalja, među kojima su, uz domaćine, bili i slavni hrvatski vinari čiji su preci raseljeni iz domovine diljem svijeta, pretežito prije više od stoljeća, kada se Europom proširila filoksera, a Bečka kruna donijela Vinsku klauzulu – diskriminiravši dalmatinske i slavonske vinogradare pred onima iz Italije, koji su tom odlukom dobili velike povlastice za izvoz vina iz Lombardije i Venecije u zemlje bivše Austrougarske monarhije 1890-ih. Ta se velika poljoprivredna nepravda, koja je povukla iseljenički val od kojega se Dalmacija nije još oporavila, zahvaljujući marljivosti naših težaka pretvorila u čudesnu priču u kojoj hrvatski narod na svakom kontinentu danas ima vinske i vinogradarske globalne prvoligaše. Svjetsku slavu, prije kralja Chardonaya Miljenka Mikea Grgicha, u kalifornijskoj dolini Napa, stekla je obitelj Zaninović iz hvarskoga Veloga Grablja, koji su iz srca Mediterana od svojih starih učitelja rimljana i feničana ondje, zapravo, prenijeli tradiciju proizvodnje vina. U ovom naraštaju posao u segmentu vinogradarstva i vinarstva vodi Marko Zaninovich, koji se redovito odaziva Iseljeničkom susretu američkih Zaninovića koji tradicionalno povezuje preko 400 tamošnjih prezimenjaka. Marko, koji godišnje proizvode oko 20 milijuna litara vina na Rutherford Ranchu, poznat je u svijetu po sljedećim robnim markama: Rutherford Ranch, Rutherford Ranch Reserve, Round Hill i Grand Pacific. Stručnjaci su prednost u Americi dali ipak Grgichu čije su robne marke, Chardonnay, Fume Blanc, Cabernet Sauvignon, Merlot i desertno vino Violetta, njegovo ime trajno upisale u Kuću slavnih vinara / Vintners Hall of Fame 7. ožujka 2008.

U Kongresnim centrima izvrsnosti plemenite kapljice Ggrich i Zaninovich, nadalje, susreću vinare iz Novoga Zelanda kakvi su vlasnici obiteljskih tvrtki s međunarodnom reputacijom Babich Wines podrijetlom iz Imotske krajine, Kumeu River Winery Michaela Brajkovica podrijetlom iz Živogošća, Korčulana iz House of Nobilo pokraj Aucklanda, ili pak jednog od najboljih proizvođača bijeloga vina u Južnoj Africi s posjeda Mulderbosch Mikea Dobrovica, podrijetlom iz Bakra. U Južnoj Americi u vinarstvu se ističe čileanski Hrvat Guillermo Lukšić koji ima, u sklopu korporacije Compania Cervezerias Unidas, grupaciju Vina San Pedro Tarapaca s posjedima diljem Čilea i Argentine. Među prvoligašima su i naši vinari iz Europske unije kakva je enologinja u Labaratoriju Ormož Slavonka Lidija Ruška, te Mate Kliković koji se istaknuo s frankovkom, zaštitnim znakom Gradišća, koju je kao prvi, tu crnu sortu, proizveo vinificiranu na bijelo.

U domovini pak visoke rezultate postižu kutjevački vinari iz Zlatne doline kao što su Vlado Krauthaker, Ivica Perak i Ivan Enjingi. U Dalmaciji duže od desetljeća dominira Zlatan Plenković sa Hvara, a u središnjem dijelu Hrvatske izdvaja se Velimir Korak i njegovo Vinogorje Plešivica Okić.

Kako je glavna tema Kongresa, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja bila Globalizacija u vinogradarsko-vinarskom sektoru: perspektive i alternative može se bez dvojbe reći kako je ostvaren značajan iskorak u ekonomskoj afirmaciji Hrvatske u svijetu pa tako i povezivanju vinara iz domovine i iseljeništva, prestižnih vinskih regija i naših ruralnih područja te prezentaciji autohtonih vinskih sorti kojih je u nas na terenu po vinogradima zabilježeno 124. Zaštitu kontroliranog podrijetla vina u Hrvatskoj imaju 622 proizvođača s ukupno 1953 vina koja nastaju u ekološkoj slozi čovjeka i prirode na 33.741 hektara vinograda prema prvom vinogradarskom katastru RH.

Predsjednik Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) Peter Hayes istaknuo je na Kongresu u Zagrebu kako je Hrvatska zemlja velikih prilika u vinarstvu i vinogradarstvu te kako ima potencijala, posebice u enološkom turizmu, svojevrsnom ispreplitanju vina i putovanja – kakva su iskusili hrvatski iseljenički vinarski lideri zasadivši nedavno nove nasade loze na Pelješcu ili u Erdutu. Hayes smatra kako je kombinacija turizma, vina i tradicionalne kuhinje dobra prilika napominjući kako bi hrvatski vinari u domovini trebali biti dinamičniji u internetskoj vidljivosti i ponudi, odnosno omogućiti kupnju preko interneta. Kazao je i kako se hrvatski proizvođači dosta oslanjaju na oznaku zemljopisnog podrijetla te kako se u tom smislu ne smiju fokusirati na masovnu proizvodnju nego na kakvoću kao svjetski trend.

U prometu hrvatskih vina 60 posto čine kvalitetna vina, na stolno vino otpada 33 posto, na vrhunska vina samo pet posto, dok po jedan posto čine pjenušci i specijalna vina, kazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, naglasivši kako su u vinogradsko vinarskom sektoru reforme u tijeku te kako se uskoro očekuje zatvaranje poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvitak iz europskog zakonodavstva, koje će posve otvoriti put našim vinogradarima i vinarima za zahtjevno globalno tržište.