KULTURNI TURIZAM RAČUNA S ISELJENIŠTVOM

Kulturni turizam postao je dugoročni svjetski trend, a kao jedan od selektivnih oblika turizma hrvatskom gospodarstvu daje konkurentnost koja u Lijepu Našu sve više privlači, uz strance, i potomke hrvatskih iseljenika iz metropola s raznih meridijana, koje su izrasle uz staze prošlostoljetnih smolonosnih, salitrenih i zlatnih groznica.

Svjetska turistička organizacija (WTO) potiče putovanja koja su motivirana kulturom poput studijskih tura, odlazaka na festivale i slične događaje, posjete povijesnim lokalitetima i spomenicima. Sve se češće priređuju putovanja za proučavanje prirode, folklora ili umjetnosti te hodočašća. WTO procjenjuje da danas 37 posto svih međunarodnih putovanja uključuje neki oblik kulturnog turizma, čija se tendencija godišnjega rasta predviđa po stopi od 15 posto do 2020. godine. Ta se tendencija odražava i u Hrvatskoj gdje sve veći broj inozemnih turista sudjeluje u kulturnim aktivnostima. Uz strance, kulturni turizam stare domovine sve više privlači i potomke hrvatskih iseljenika iz metropola koje su izrasle uz staze prošlostoljetnih smolonosnih, salitrenih i zlatnih groznica na raznim meridijanima od juga Afrike do Patagonije i novozelandskoga Južnog otoka, a koje su tijekom 19. i 20. stoljeća osigurale ekonomski prosperitet raseljenim hrvatskim obiteljima.

Hrvatska se danas na svjetskome turističkom tržištu, nedvojbeno je, nameće kao jedna od top-destinacija okrenuta kulturnom turizmu. Poznatiji hrvatski festivali u Dalmaciji, Istri, Slavoniji i Hrvatskom zagorju mahom su pokrenuti u drugoj polovici 20. stoljeća od kada je kultura prepoznata kao važan sadržaj turističke ponude. Najmlađi je varaždinski ulični festival Špancirfest, dok punih 60 godina slave Dubrovačke ljetne igre s međunarodnom reputacijom koja je ovjerena članstvom u udruzi europskih festivala. Hrvatska je lani s 11,2 milijuna turističkih dolazaka ostvarila 56 milijuna noćenja i 55 eura prosječne dnevne potrošnje. Od toga je na kulturu dnevno potrošeno 1,14 eura, što pomnoženo s noćenjima daje lijepi iznos od gotovo 64 milijuna eura.

Hrvatski građani iz europskih zemalja tradicionalno provode godišnji odmor na Jadranu, iako domaće statistike malo govore o zaradama iz toga izdašnog izvora, nerijetko podcjenjujući njihove kulturne i zabavne potrebe te njihova uobičajena hodočašća u marijanska svetišta, posebice onih iz drugog naraštaja s visokom naobrazbom i lošim izgovorom materinskog jezika, koji su zapravo već više desetljeća zamijenili ljetovanje kod rodbine radoznalim turama kakav je ovogodišnji zavičajni susret iseljenika iz Rame u ekološkim oazama domovine - okrunjen vrhunskim kulturnim simpozijem. K tome, srpanjska dvotjedna turneja mladih američkih Hrvata iz Seattlea (SAD), koji djeluju u skupini The Seattle Junior Tamburitzans, ima cilj upoznati tradicijsku kulturu Hrvatskoga zagorja, Istre, Kvarnera i Dalmacije, gdje su im rođeni preci. Prema riječima njihova voditelja Johna Morovicha možemo i ubuduće, nakon popuštanja planetarne recesije, očekivati stotine drugih kulturnih udruga koje djeluju u sklopu naše najstarije iseljeničke Omladinske kulturne federacije Hrvatske bratske zajednice Amerike. Nena Komarica, predstavnica HTZ-a u SAD-u, također je optimistična i ne očekuje značajniji pad dolazaka sa sjevernoameričkog tržišta u odnosu na lanjsku godinu kada je zabilježeno 215.000 turista, među kojima je znatan broj ljudi naših korijena – koje posebno zanimanju sadržaji kulturnog turizma starog zavičaja. Kako je rađanje micro chic destinacija danas pitanje ugleda i u koje se odlazi radi kulturnih izazova, a ne pasivnog odmora – vjerujemo kako će mladi sa zapada Amerike biti izvrsni izvjestitelji razvitka kulturnog turizma na ovim mediteranskim prostorima.

U Hrvatskoj, zemlji s registriranih 4.000 kulturnih spomenika, kultura i turizam imaju znatnih teškoća na zajedničkom putu pa u strategijama još nisu dovoljno apostrofirali iseljeništvo kao značajan potrošački segment te nezaobilazan promidžbeni čimbenik. Sedam hrvatskih lokaliteta uvršteno je na UNESCO-vu svjetsku Listu kulturne baštine: splitska Dioklecijanova palača, dubrovački Stari grad, Nacionalni park Plitvička jezera, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Katedrala svetog Jakova u Šibeniku te Starigradsko polje. U svijetu se na toj listi, u 145 zemalja, nalazi 878 znamenitosti, od čega 679 kulturnih, 174 prirodnih i 25 mješovitih lokaliteta. To znači da je Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu, među zastupljenijim državama pa se opravdano postavlja pitanje je li ta činjenica dovoljno prepoznata u Hrvatskoj i koliko kulturni turizam računa s iseljeništvom koje je najuvjerljiviji promotor hrvatskog turizma. Mnogi turistički poduzetnici složit će se da je najbolji marketing upravo usmena predaja, a uz potporu internetskih socijalnihmreža nastaju novi poslovni modeli turističke promidžbe, koje će iseljenički internetski portali dovesti u svaki hrvatski dom diljem svijeta. Ako se ima na umu da je sektor turizma jedan od najbolje pozicioniranih sektora u on-line poslovanju na globalnome planu, razumljivo je zašto je suvremeni nomad sve više individualac koji sam bira odredište i organizira putovanje u domovinu, a manje se oslanja na agencijske usluge.