Iza nas je punih osamnaest godina od dana kada je 1991. Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti Republike Hrvatske proglašavajući našu zemlju neovisnom državom, a ispred nas je vrijeme ponosa, ustrajnosti, zajedništva i umrežavanja poput onoga kakvog svjedoče Hrvati iz Europske unije.

Uvjeren sam da ćemo i u Hrvatskoj očuvati čistu zemlju i postupno umrežiti centre izvrsnosti nacije znanja, jer izbora nemamo. Primjerice, s oko 50.000 zaposlenih u softverskom sektoru Googlea moguće je ostvariti veći dohodak nego sa sadašnjih 1,25 milijuna zaposlenih u cijeloj Hrvatskoj. Zato su znanje, kreativnost i inženjering prioritet i nužnost. Iako želimo ući u Uniju, svaka zemlja treba, poput Švicarske ili Norveške, razmišljati o tome kako sama može preživjeti eventualni kolaps, istaknuo je naš fizičar sa švicarskom adresom Davor Pavuna u predavanju Hrvatska i svijet: bolja civilizacija u trećem mileniju, održanom ovih dana u Mainzu, na 41. susretu Kroatische akademische Vereinigung e.v.

Na tom su skupu pod geslom Croatia 2020 - we are the future, uz Pavunu, pozornost privukli i mnogobrojni drugi izlagači poput Zagrepčanina Siniše Kušića, stručnjaka za ekonomije tranzicijskih zemalja sa Sveučilišta J. W. Goethe iz Frankfurta. On je uvjerljivo predavao o Potencijalima i izazovima hrvatskoga gospodarstva u idućih 10 godina, imajući na umu i zabrinjavajuće činjenice iz najnovijih prognoza Europske banke za obnovu i razvitak koja predviđa da hrvatsko gospodarstvo u 2009. očekuje pad BDP-a za tri posto. Uz to bi i cijela regija istočne Europe trebala zabilježiti prosječnu negativnu stopu rasta od pet posto, dok bi iduće godine aktivnosti u gospodarstvu trebale porasti za 1,4 posto. Kušićeve vizije odnose se na regionalnu suradnju, a temelje se na ideji da je ulazak u EU i dalje glavni hrvatski prioritet, ali da Hrvatska mora planirati i što će učiniti ako se taj cilj ne ispuni u sljedećih pet do sedam godina.

Činjenica je da EU, čiji se novi saziv parlamenta konstituira ovih dana, nema formalnih mehanizama s pomoću kojih bi prisilila Sloveniju da prekine blokadu. Upravo na toj činjenici temelji se zaključak stručnjaka kako bi RH trebala imati alternativnu strategiju koja bi joj omogućila da se prilagodi potencijalnoj višegodišnjoj odgodi ulaska u EU.

Uz inicijative sa skupa u Mainzu zapažena je i lobistička akcija krovne udruge hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Naime, Hrvatski svjetski kongres za Njemačku uputio je njemačkome ministru vanjskih poslova Frank-Walteru Steinmeieru otvoreno pismo u kojem traži pritisak na Sloveniju zbog blokade pristupnih pregovora između RH i EU. U ime 400.000 građana Njemačke s hrvatskim korijenima, što je po veličini peta po redu useljenička skupina u toj zemlji, apeliramo na Njemačku, koja je sudjelovala u utemeljenju EU-a, da upotrijebi svu svoju političku težinu kako bi se Europa vratila časnom ponašanju, sukladnom svojim temeljnim načelima.

Više od milijun građana zapadne Europe s hrvatskim korijenima ogorčeno i zaprepašteno prati pasivnost Europe glede ovoga besprimjernog ponašanja u povijesti pristupnih pregovora, navedeno je u pismu uz zaključak da situacija u svezi sa slovenskom blokadom može ugroziti integracijsku politiku EU-a na zapadnom Balkanu te ojačati pozicije euroskeptika.

Iza nas je punih 18 godina od dana kada je 25. lipnja 1991. parlament donio Ustavnu odluku o samostalnosti RH proglašavajući našu zemlju neovisnom državom, a ispred nas je vrijeme ponosa, ustrajnosti, zajedništva i umrežavanja svih potencijala poput ovih koje svjedoče inicijative hrvatskih intelektualaca iz europskih zemalja. Strpljenje i optimistične inicijative Hrvatskoj važnije su nego ikad jer su dugotrajni procesi ulaska u EU, iako je s ulaskom u NATO, što smo proslavili u travnju o.g., išlo znatno brže! Još u lipnju 2004., kada je objavljeno službeno proglašenje RH kandidatkinjom za punopravno članstvo u EU, činilo se da će od jeseni 2005. Lijepa Naša apsolvirati 35 pregovaračkih poglavlja europske pravne tečevine u najkraćem roku.

Razlika između tehničkog dosega hrvatskih pregovora i formalnog otvaranja/zatvaranja pregovaračkih poglavlja počela se javljati prije godinu dana, i prije slovenske blokade. Od početka pregovora otvorena su 22 poglavlja, a sedam ih je i privremeno zatvoreno; na tehničkoj razini finaliziran je veliki broj poglavlja koja čekaju formalno otvaranje ili privremeno zatvaranje. Prema okvirnom rasporedu pregovora u ovo su vrijeme trebala biti otvorena većina ili čak sva poglavlja, a zatvorena najmanje polovina. Formalno, ne događa se ništa - osim slovenske blokade.

Međutim, prvi tjedni lipnja, mjeseca u kojem Hrvatska za osamnaesti rođendan mora napraviti veliki vanjskopolitički proboj želi li do kraja godine ostvariti temeljni nacionalni prioritet, donijeli su optimizam i potvrdu da se u vanjskoj politici dosljednost i poštovanje načela isplate, sudeći prema izjavama predsjednika Vlade Ive Sanadera - nakon povratka iz New Yorka, gdje je sudjelovao u radu sjednice Vijeća sigurnosti UN-a. Sanaderov vanjskopolitički manevar donosi nadu da bismo do kraja mjeseca mogli dobiti priliku za proslavu velikog iskoraka u pregovorima s EU-om.