U svijetu je svakoga dana 88 milijuna žena u pokretu, među kojima su i brojne Hrvatice koje odlaze tražeći jednostavno bolje ekonomske prilike, a te mlade obrazovane osobe sve češće putuju same, mijenjajući obrazac migracija i uvriježenu socijalnu dinamiku.

Uspješna poslovna žena Jagoda Stošić Pike glavni je menadžer najprodavanijih kanadskih novina Toronto Star, čija prodaja radnim danom doseže 440.000 primjeraka, a subotom više od 640.000. Zahvaljujući umijeću upravljanja ove Šibenčanke Toronto Star godinama odolijeva bespoštednoj konkurenciji na nacionalnoj razini od strane dnevnika Global Mail. Sudeći prema priči Jagode Pike, put od emigrantice iz Hrvatske do uspješne kanadske poslovne žene dug je malo više od dva desetljeća. Domovinu je s obitelji napustila s devet godina, točnije 1969., a iako tad nije znala ni riječi engleskoga, danas je lider najtiražnijih kanadskih novina!

- Medijsko tržište Sjeverne Amerike prebogato je i zasićeno, stanovnici ovoga kontinenta imaju nevjerojatnu mogućnost izbora, a kad tome dodamo i internet, zapravo je fantastičan uspjeh zadržati toliko čitateljstvo. Radnim danima imamo 60 do 80 stranica, subotom čak 200! Poslovni izazov doživljavam kao mogućnost da u izdavaštvu novina ostavim traga. Za supruga i dva sina - Alexandera (16) i Luku (20) odvajam čitav vikend. Znam da je teško pomiriti obitelj i posao, ali kad bih ikad morala birati, ne bih razmišljala ni sekunde. Uvijek bih izabrala obitelj! Oni me upotpunjuju, bez djece i bez supruga, u ovih skoro tridesetak godina braka, nikad ne bih postigla to što jesam. Svaki slobodan trenutak provodim s obitelji, a trenutno iščekujem zajednički ručak za Majčin dan koji se obilježava druge nedjelje u svibnju, kaže J. Pike.

Žene koje migriraju danas su u prosjeku obrazovanije od svojih baka i mogu biti neovisno pokretne, ali njihova novopronađena sloboda ima svoju cijenu: žene koje migriraju suočavaju se s mnogo više opasnosti nego muškarci. Ovo ljeto, kako bi pomogao ženama u pokretu da izbjegnu opasne poslovne situacije, Odbor za ljudska prava UN-a poziva industrijalizirane zemlje koje imaju gospodarske koristi od migracije da ratificiraju Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i njihovih obitelji, koja je stupila na snagu prošlog srpnja. Do sada je tek 40 zemalja članica UN-a ratificiralo sporazum koji želi zaštititi migrantice, rekla je G. Gencianos, međunarodna koordinatorica organizacije Migrant Rights International. Doznake iz inozemstva migrantica, ključni izvor prihoda za mnoge obitelji, mogle bi u 2009. u prosjeku pasti pet posto, nakon godina snažnog rasta, upozorio je M. Cirasino, čelnik razvoja platnih sustava Svjetske banke. U svijetu je svakoga dana 88 milijuna žena u pokretu, među kojima su i brojne Hrvatice koje odlaze tražeći jednostavno bolje ekonomske prilike, a te mlade obrazovane osobe sve češće putuju same, mijenjajući obrazac migracija i uvriježenu socijalnu dinamiku. Taj je globalni sociološki fenomen privukao pozornost znanstvenice Martine Cvajner, čija je disertacija o imigranticama u konkurenciji za doktorat godine u Italiji. Otišavši na studij na talijansko sveučilište u Trentu mlada Puljanka Martina, 2001. godine magistrira na interkulturalnim komunikacijama, izučavajući ih u sklopu europskog programa u Madridu, Veneciji i Montpellieru. Godine 2004. se vratila u Trento i napisala, temeljem izvornog istraživačkog uvida u život imigrantica, doktorsku disertaciju, koja je u veljači ove godine nagrađena kao najbolji doktorat iz sociologije na sveučilištu u Trentu, čime je Cvajnerova uvrštena u nominaciju za najboljeg mladog sociologa. Razumljivo je stoga što Cvajnerova ističe kako se nigdje dosad nije osjećala strancem.

Iako današnje hrvatske iseljenice odustaju od uvriježenih društvenih obrazaca, mahom visokoobrazovane, vješto balansiraju između poslovnog uspjeha i obitelji poput ostalih svjetskih putnica – često se pridružuju tradicionalnim iseljeničkim humanitarnim akcijama za pomoć starome zavičaju. Najsvježiji takav primjer je iz New Yorka humanitarna akcija američkih Hrvatica među kojima su dominirale Liliana Muskardin, Dusanka Marusic, Ines Kucic, Marie Urem, Maria Cividini, Jasna Dobrila, Ivanka Eror, Adriana Mikicic Gladitz, Rose Maracic, Melissa Muskardin, Anita Pagan i Nives Mattiasich. Te su gospođe sa svojim brojnim sunarodnjacima članice Dobrotvorne i neprofitne Udruge Islands Medical Assistance Society – IMAS. Ta njujorška Udruga, koja ovih dana obilježava prvi rođendan, pomaže zdravstvenim ustanovama na otocima Cresu, Lošinju, Iloviku, Susku, Unijama, Malim i Velim Srakanama. Naše su se dobrotvorke posebno angažirale u pomoći pri osnivanju odjela za hemodijalizu u Malom Lošinju. Do sada je Udruga IMAS organizirala niz dobrotvornih projekata na kojima je odaziv iseljenica bio velik. U travnju na posljednjoj dobrotvornoj zabavi koja je održana u dvorani restorana La Fortuna okupilo se 420 gostiju, od kojih je većina porijeklom s cresko-lošinjskog otočja, a pridružili su im se i iseljenice porijeklom iz Istre i Dalmacije. Udruga je već prikupila 50 tisuća dolara, a trenutno prikupljaju sredstva za nabavu rendgen aparata za lošinjski Dom zdravlja koji košta 80 tisuća dolara, zaključila je ugledna iseljenica Rose Maracic.