KNJIGA NA NOVIM MEDIJIMA

Organizacije koje su najviše napravile za promicanje knjige na novim medijima i književnosti među korisnicima suvremenih tehnologija u našemu izvandomovinstvu su HDS i Savez Hrvata u Mađarskoj, utemeljitelji Naklade Croatica, te Hrvatski etnički institut u Chicagu.

Suvremeno doba masovne primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija postaje i razdoblje stvaranja novih oblika kulture, kao što je digitalna kultura. Tako svakog dana svjedočimo sveopćem pomaku prema kulturi čitanja i pisanja u digitalnom obliku. Knjigoljupci 21. stoljeća imaju privilegij istodobno ostati vezani uz tradicionalne knjige i biti otvoreni prema elektroničkima. Nova Svjetska digitalna knjižnica (WDL) pokrenuta je proljetos u sjedištu Unesca u Parizu, a baza podataka koja nezaustavljivo raste može se posjetiti na internetskoj adresi: www.wdl.org. Korisnicima WDL sadržaje predlaže na više od 40 jezika, dok funkcije pretraživanja i navigacije ima na sedam jezika i to engleskom, arapskom, kineskom, španjolskom, francuskom, portugalskom te ruskom. Knjižnica američkog Kongresa održava internetsku stranicu WDL-a, a njezin ravnatelj James Billington poručuje kako WDL nema namjeru konkurirati drugim internetskim knjižnicama, poput Google Book Searcha i Europeane, već pobuditi zanimanje mladih čitatelja i zainteresirati ih za čitanje knjiga.

Istodobno, razvijaju se i novi pristupi kulturnoj raznolikosti koji ističu posebnosti umjetničkih izričaja, kulturnih dobara i usluga kao temelja komunikacije manjinskih zajednica i većinskih domicilnih društava. Kada govorimo o našoj izvandomovinskoj knjizi i čitateljstvu digitalnog naraštaja na planetarnoj razini, organizacije koje su najviše napravile za promicanje knjige na novim medijima i književnosti među korisnicima suvremenih tehnologija jesu Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj, utemeljitelji Naklade Croatica. Slijedeći planetarne tendencije, naša zajednica u Mađarskoj je za desetu obljetnicu izlaska digitalizirala kapitalnu knjigu o tisućustogodišnjim vezama Hrvata i Mađara vrsnog etnologa Đure Šarošca i učinila je besplatno dostupnom svima na mreži. Budimpeštanska Naklada Croatica osvaja, uz etnomuzikološka izdanja na nosačima zvuka,  najmlađe čitateljstvo sa svojim najnovijim četverojezičnim izdanjem dviju bajki autora Lászla Devecserya pod naslovom Hvalisavi pjetlić (A csacska kakaska; Rooster, the boaster; Der freche Hahn) te Nezasitni Miško (Mohó Misi; Greedy Micky; Gieriger Michel). Prema riječima ravnatelja Croatice Čabe Horvatha, ta je audioknjiga najava multimedijskih događaja u svezi s proslavom desete obljetnice utemeljenja Croatice, koja će započeti u prosincu i događat će se tijekom iduće godine.

U prekomorskim zemljama Hrvatski etnički institut u Chicagu ističe se u objavljivanju zvučnih i e-knjiga, osobito udžbenika za učenje hrvatskoga jezika autora Vinka Grubišića. U zemljama Južne Amerike u digitalizaciji knjiga ističe se Latino-američki kulturni institut u Buenos Airesu, zahvaljujući informatičkom stručnjaku i poliglotu kakav je Joza Vrljičak.

Kada govorimo o domovinskoj književnoj sceni i digitalizaciji, treba izdvojiti Društvo za promicanje književnosti na novim medijima. Njihov projekt koji je u Lijepoj našoj najviše napravio za promicanje književnosti na novim medijima jest Besplatne elektroničke knjige, koje se mogu naći na internetskoj stranici: www.elektronickeknjige.com. Projekt je pokrenula prije osam godina skupina entuzijasta predvođenih književnikom Krešimirom Pintarićem iz Osijeka. Ta internetska stranica trenutno ima stotinu objavljenih knjiga i predstavlja odličan presjek suvremene hrvatske književnosti.

Na ovogodišnjim europskim sajmovima knjiga, od Frankfurta i budimpeštanskog Tjedna knjige do zagrebačkog Interlibera, moguće je informirati se o fenomenima koji se odnose na aktualne promjene knjiške kulture s obzirom na tehnološke promjene. Ti se fenomeni kreću od zvučne i digitalne knjige, bloga i književnosti na Internetu preko internetske enciklopedije wikipedije, digitalizacije knjižne baštine pa sve do skupih elektroničkih čitača. Ekran zamjenjuje papir jer iz dana u dan sve veću količinu teksta primamo u zvuku i slici sa zaslona računala. Prema rezultatima ankete koja je provedena na jesenskome Frankfurtskom sajmu knjiga, gotovo polovica izdavača očekuje da će u idućih deset godina digitalne verzije knjiga zamijeniti tradicionalna fizička izdanja. Trećina od tisuću ispitanih profesionalaca iz 30 zemalja sudionica na sajmu vjeruje da će tiskana riječ zadržati simpatije književne publike unatoč razvoju tehnologije. Istodobno, samo trećina ispitanika trenutačno se uopće ne koristi čitačima elektroničkih knjiga, izvještava The Bookseller. Rezultati nude fascinantan uvid u to kako bi digitalizacija, koja je 2007. godine prozvana najvećim izazovom s kojim se nakladništvo treba suočiti, mogla oblikovati sve aspekte produkcije knjiga u godinama koje dolaze, izjavio je Juergen Boos, direktor Frankfurtskog sajma knjiga. Neengleski jezici, pogotovo mali poput našega, moraju žurno osvajati virtualni prostor i nuditi vlastita književna postignuća u digitaliziranim knjigama.