Školovanje djece migranata

Djeca migranata imaju slabije obrazovne rezultate od svojih vršnjaka u EU pa se iščekuju rezultati javne rasprave i u zemljama članicama i u iseljeničkim zajednicama, kojima mogu biti poticajni programi Školarinske zaklade HBZ-a Amerike

Gotovo petina svih stranih učenika, među kojima su i djeca hrvatskih radnika, u Njemačkoj nikad ne stekne svjedodžbu, a samo ih osam posto  uspije položiti maturu, dok sveučilištima pristupaju malobrojni. Zanemarena integracija državu već sada godišnje stoji 16 milijardi eura. Zato Njemačka "svu snagu mora uložiti u obrazovanje", zahtijeva državna povjerenica za integraciju migranata Maria Böhmer. To je središnja poruka novoga dvogodišnjeg vladina Izvješća o položaju stranaca, što ga je nedavno (19. lipnja 2008.) u Bundestagu predstavila M. Böhmer. Böhmerova je pozvala organizacije migranata, gospodarstvo, te savezne pokrajine u čijoj je ovlasti obrazovna politika da što skorije ispune preuzete obveze iz nacionalnoga integracijskoga plana. Postavlja se pitanje jesu li hrvatske organizacije u Njemačkoj spremne za tu akciju savezne vlade? Uz to, početkom srpnja i Europska je komisija otvorila to osjetljivo pitanje djece migranata na razini cijele EU u sklopu socijalnog paketa, koje će se analizirati u javnoj raspravi do kraja godine. Postoje jasni dokazi da djeca migranata imaju slabije obrazovne rezultate od svojih vršnjaka u društvenim predmetima, matematici i čitanju, navodi EK u dokumentu za javnu raspravu. Dokument upozorava na postojeću segregaciju školske djece, u prvome redu socijalno-ekonomsku. EK je također zatražila od zemalja članica da se sveučilištima omogući veći dotok novca iz nedržavnih izvora. Financiranje visokog obrazovanja ključni je problem jer Europa za njega izdvaja samo 1,1 posto svoga BDP-a, a u SAD-u je to primjerice 2,7 posto. "Trenutačno trošimo oko 10 000 eura manje po studentu godišnje nego Amerikanci", rekao je europski povjerenik za obrazovanje Jan Figel. Povjerenik Figel ističe kako je tradicionalna odvojenost privatnog sektora i obrazovanja, koje je u javnoj domeni, ključan problem u Europi.

Obitelji i organizacije migranata u Njemačkoj i zemljama Europske unije, u kojima živi oko milijun Hrvata, čeka izazovan posao snažnijeg uključivanja svojih mladih u obrazovni sustav. Hrvatske zajednice na starome kontinentu ovom prigodom mogu učiti od naših iseljeničkih udruga iz Novoga svijeta, koje su taj proces segregacije školaraca uspješno prepoznale još početkom rane industrijalizacije Južne i Sjeverne Amerike i oduprle mu se putem vlastitih fraternalističkih društava, shvativši obrazovanje vlastite djece na jeziku domicilnoga društva kao privlačan kanal socijalne mobilnosti na društvenoj ljestvici. Najuspješniji primjer potpore iseljeničkoj djeci u obrazovnome procesu stvorila je tijekom druge polovice 20. stoljeća, točnije od 1958., Školarinska zaklada Hrvatske bratske zajednice SAD-a i Kanade. S akademskom godinom 2007.-2008. Školarinska zaklada HBZ-a slavi pet desetljeća uspješnoga djelovanja, u kojima je dodijelila 7 676 stipendija učenicima i studentima u iznosu od 2 137 505 USD. Imovina Školarinske zaklade iz Općeg fonda i Fondova specijalne zaklade omogućuje dodjelu 250 stipendija na godinu, koje zajedno u prosjeku prelaze 200 000 USD. Svaka pojedinačna stipendija kreće se od 250 do 1 000 USD.

Zaklada za školovanje pomlatka HBZ-a uspješnim je poslovanjem osigurala uspostavljanje čak 63 nagrade zaklade s neto-vrijednošću od 3 800 000 USD. Kampanja Zaklade za ovu akademsku godinu trajala je od 3. listopada 2007. do 27. veljače 2008., tijekom koje su darežljivi američki Hrvati sakupili 30 952,09 USD. "Tijekom čitave 2007. u fond Školarinske zaklade naše Zajednice sakupljena je svota od 53 075,06 USD, a stipendiju je dobilo 268 studenata, čime je Zaklada dodijelila rekordan iznos od 187 000 USD. Uz Opći fond, mi u Školarinskoj zakladi Zajednice imamo 69 pojedinačnih računa ili fondova, koji su zasnovani željom naših brižnjih članova, odsjeka, hrvatskih klubova, obitelji i pojedinaca. Najnovija darovateljica u fond Školarinske zaklade jest Eva Kovacich iz odsjeka 101 iz Omahe (Nebraska), koja je u ostavštini imenovala Školarinsku zakladu, darujući joj impresivnu svotu od 49 633,34 USD. Tajna uspjeha našega školarinskoga programa jest u tome što glavnica uvijek ostaje ista, jer se stipendije daju našim zaslužnim studentima od stečenih kamata na uloženu svotu", rekao je izvršni tajnik i rizničar Zaklade Edward W. Pazo. Da biste potpuno shvatili vrijednost darežljivosti američkih Hrvata, pročitajte zahvalu koju su Zajedničari nedavno primili od mladog Davida N. Ranneya iz Odsjeka 194 u Monessenu, koji je dobio stipendiju za 2007. školsku godinu. On, među ostalim, piše: "Počašćen sam i duboko sam zahvalan Hrvatskoj bratskoj zajednici na novčanoj pomoći koju sam dobio za svoje školovanje i za ostvarivanje mojih životnih ciljeva, da jednoga dana postanem kirurg. Dok završim školu, proći će još mnogo vremena i trebat će još dosta osobnog zalaganja s moje strane, a da i ne govorim o visokim novčanim izdacima. No, uz pomoć kakvu dobivam od HBZ-a, posve sam siguran da će se moji snovi i moje želje jednog dana potpuno ostvariti."