Iseljeničke doznake u Hrvatskoj premašuju milijune eura

Međunarodna migracija može dovesti do značajnih društvenih vrijednosti za migrante i njihove obitelji, kao i za zemlje iz kojih potječu i u koje odlaze, ukoliko se provode mjere za bolje upravljanje protokom migranata i olakšavanje transfera iseljeničkih doznaka, ističe se u godišnjem izvještaju Svjetske banke. Prošle je godine 150 milijuna iseljenika raseljenih diljem svijeta doznačilo matičnim zemljama 301 milijardu dolara novčanih doznaka. Te su podatke ovih dana objavile Svjetska banka i Interamerička razvojna banka, koja djeluje u sastavu UN-ova Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede. Dvije utjecajne institucije, neovisno jedna o drugoj, prvi su put provele istraživanje o tome koliko iseljeništvo šalje novčane pomoći u svoje domovine i koliko te financijske injekcije imaju utjecaja na razvoj gospodarstava njihovih matičnih zemalja. Studije, čije se metodologije u ekonomskoj struci izgrađuju tek u 21. stoljeću, obuhvatile su pet dominantnih kanala kojima se transferiraju iseljeničke doznake: banke, izvanbankovni novčani prijenosi, pošte, gotovina i donesena roba te famozne (čarapirane) neslužbene usluge prijenosa novca. Znanstvena novakinja Adela Poprženović, uz pomoć Hrvatske matice iseljenika, nedavno je provela jedinstveno istraživanje o doznakama hrvatskih iseljenika matičnoj zemlji na jednoj od najstarijih Švedskih znanstvenih ustanova Lund University i procijenila kako su dva najčešća oblika doznaka Hrvatskoj iz iseljeništva ulaganje u nekretnine i ljudski kapital.

Hrvatski iseljenici tradicionalno imaju jake veze s matičnom zemljom, koje se iskazuju podupiranjem rodbinskih kućnih budžeta i dijela hrvatskog gospodarstva. Office of Graduate Studies and Research (OGSR, 2006, str. 144.) ocjenjuje Hrvatsku među prvih deset država s najviše primljenih iseljeničkih doznaka po glavi stanovnika za 2002. Pregled kretanja doznaka iz inozemstva za razdoblje 1997.-2007. pokazuje da Hrvatska bilježi stabilan unos s tendencijom rasta doznačenih iseljeničkih sredstava svake godine, uz jasnu činjenicu kako su se u tom razdoblju te doznake udvostručile. Jedini izuzetak je 1999. godina kad se bilježi stanoviti pad u doznakama u odnosu na prijašnja razdoblja radi onodobne krize u bankarstvu i recesije koja se osjećala do konca 1999. U razdoblju 1999.-2002. godine Hrvatska bilježi najveći rast u primitku iseljeničkih doznaka. Razlog je najvjerojatnije gospodarski oporavak, mada su se od 2002. godine doznake nešto smanjile u usporedbi na prethodni period, iako još uvijek iseljeničke uplate ostvaruju uzlazni trend - potvrđuju službena izviješća Hrvatske narodne banke (HNB). Prema podacima HNB-a u Lijepoj našoj su tako uknjižene doznake od hrvatskih državljana zaposlenih u trećim zemljama u milijunima eura poput iznosa od recimo 928.2 (2004.) ili pak 933.4 milijuna eura (2005.).

Za razliku od tih podataka Svjetska banka i Interamerička razvojna banka procjenjuju kako su u Hrvatsku 2007. godine iseljenici poslali 1,4 milijarde dolara, što je 3,3 posto ukupnog BDP-a. Susjedna nam BiH primila je 2,3 milijarde dolara od svoje dijaspore, što čini visokih 20 posto u BDP-u te zemlje. Svjetska banka ima drugačije podatke, nego Švedsaka nezavisna ekonomistica Poprženović, jer procjenjuje doznake kao zbroj radničkih doznaka i kompenzacija radnika. Doznake su uglavnom iskazane kao postotak BDP-a ili postotak izvoza robe. Za većinu država doznake predstavljaju tek oko 1% BDP-a. Udio doznaka, s druge strane, u Hrvatskoj je u prosjeku veći od 3% BDP-a što se može obrazložiti  činjenicom da je Hrvatska zemlja s malim gospodarstvom i s brojnim doznakama iz iseljeništva.

Svjetska banka tvrdi da transferi koje su registrirale središnje nacionalne banke iznose 208 milijardi dolara, ali ističu da se na taj iznos treba dodati još 93 milijarde dolara koje dolaze drugima kanalima, uključujući gotovinu koju iseljenici sami donose za godišnjih odmora i posjeta rodbini u domovini.
Što je navelo financijske centre moći globalne zajednice da zaviri u džepove migranata? Računica je jasna i izazovna. Financijski su analitičari postali svjesni da novčane doznake iseljenika znatno nadmašuju ukupna investicijska ulaganja u zemlje u razvoju, koja za prošlu godinu iznose 167 milijardi dolara. Znatno su veće i od pomoći preko fondova za razvoj, koja iznosi 104 milijarde dolara. I dalje gotovo trećina ukupnog iznosa iseljeničkih doznaka (96 milijardi dolara) dolazi iz SAD-a, a dvije trećine iz Europe i azijskih zemalja. Takve doznake u ukupnom zbroju predstavljaju više od 10 posto bruto društvenog proizvoda zemalja u razvoju. Stručnjaci Svjetske banke upozoravaju da takva štednja u nerazvijenim zemljama često završava u čarapama, jer primatelji nemaju otvorene bankovne račune te se na taj način gubi gospodarski potencijal inozemne pomoći. S Hrvatskom, pak, barem u aktualnom migracijskom valu koji je odnio gotovo petsto tisuća  ljudi krajem drugog i početkom trećeg milenija to nije slučaj -  jer  ga čine uglavnom obrazovani mlađi iseljenici koji poznaju prednosti i izazove financijskog tržišta, procjenjuje demograf dr. Nenad Pokos iz zagrebačkog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.