Leipzig čita hrvatski

Snažniji proboj hrvatske književnosti na globalno tržište glavni je cilj našega partnerstva u Leipzigu na prestižnom autorskom sajmu knjiga u Njemačkoj, kojoj godišnji promet tržišta knjiga doseže 9.2 milijarde eura, što ju ujedno čini i najvećim prevoditeljskim tržištem na svijetu. Međunarodni sajam knjiga u Leipzigu svakog proljeća okupi nakladničku elitu Europe, čija je zemlja partner 2008 Hrvatska. Uz vrsne književnike iz domovine, tako će hrvatski autori iz cijeloga svijeta imati priliku zajednički nastupiti na prestižnom autorskom sajmu knjiga u srcu Europe. Naime, sajamski grad Leipzig, jedan od najvažnijih kulturnih središta njemačke i europske povijesti svakoga proljeća živi u znaku slogana Leipzig čita. 2008 – Leipzig čita hrvatski! Uspjeh hrvatskog nastupa u Leipzigu, koji traje od 13. do 16.3.2008., dat će željenu nam ulaznicu na europsku  kulturnu scenu. I to je prvi put da hrvatska književnost  nije tek jedna od mnogih na štandovima velikih međunarodnih manifestacija ovoga tipa, nego ona na kojoj je posebni naglasak. Broj izdanja hrvatskih autora prevedenih na njemački jezik penje se na preko 30, što je pravo čudo u odnosu na ranije razdoblje. Prijevodi iz prethodnih godina također su dio hrvatske sajamske prezentacije, naročito onih autora koji su kontinuirano objavljivali na njemačkom, npr. Slavenka Drakulić, Miljenko Jergović, Miro Gavran ili Zoran Ferić. Voditelji i autori hrvatskog programa su Gyorgy Dalos, mađarski poznavatelj hrvatske književnosti i Alida Bremer. Slavistica s njemačkom adresom, ali rodom iz Splita, već je domaćoj javnosti poznata kao jedna od najagilnijih promotorica hrvatske književnosti u njemačkom govornom području, istodobno i prevoditeljica i agentica. Njezine su ideje oko nastupa Hrvatske u Leipzigu nešto drukčije, jer Bremer smatra da je, iako je i ranije bilo publikacija i prijevoda na njemački, sazrelo vrijeme za sustavnu prezentaciju kakva, barem u hrvatskom slučaju, još nije napravljena.

Na završnoj prezentaciji hrvatskog nastupa nedavno je u Ministarstvu kulture bio viđen i direktor Lajpciškog sajma knjiga Oliver Zille, koji se najprije pohvalio brojkama. Na primjer, iz godine u godinu je na sajmu koji vodi sudjelovalo oko 2.350 izlagača iz 36 zemalja, a posjetilo ga je u prosjeku svake godine 127.500 posjetitelja i 2.600 akreditiranih novinara. Zille ističe da je Sajam knjiga u Leipzigu najstarija takva manifestacija u svijetu, jer se bez prekida održava još od sredine petnaestog stoljeća. Prvi zadatak nam je dovesti na tržište mlade njemačke autore te ponovno pozicionirati autore iz drugih zemalja. Ništa manje važno je i promicanje kulture čitanja. Naime, iako je visokorazvijena industrijalizirana zemlja, u Njemačkoj i danas postoji problem nepismenosti jer nam je 10% populacije funkcionalno nepismeno, što znači da nemaju kulturu čitanja. Zato je poticanje kulture knjige, kroz suradnju škola i sajmova kao što je naš, izuzetno važna kulturna djelatnost. Leipzig, naravno, ima i puno većeg konkurenta, a to je sajam knjiga u Frankfurtu. Oliver Zille, međutim, ne smatra tu konkurenciju toliko važnom, jer tvrdi da - ima mjesta za sve. Često se postavlja pitanje jesu li Njemačkoj potrebna dva tako velika sajma. Mislim da jesu, jer se na njemačkom tržištu knjiga, koje je jedno od najvećih na svijetu, pojavi godišnje 80.000 novih naslova, koje treba kvalitetno ponuditi publici, i to je posao koji može podnijeti još jedan veliki sajam, kaže Oliver Zille. Godišnji promet tržišta knjiga u Njemačkoj je 9.2 milijarde eura, a od spomenutih 80.000 knjiga 7% su prijevodi, što Njemačku čini najvećim prevoditeljskim tržištem na svijetu. Upravo zato, nastup Hrvatske kao partnera u Leipzigu mogla bi biti odskočna daska za snažniji proboj hrvatske književnosti na globalno tržište.

Kako njemački spada među značajne svjetske jezike jer njime govori 128 milijuna ljudi u 38 država svijeta, među kojima živi prema procjenama više od pola milijuna iseljenih Hrvata – kojima je njemački prvi jezik, posve je logičan interes Hrvatske za prijevode hrvatske književnosti na njemački jezik. Cyber space  s druge strane pokazuje  kako se vrlo često njemački jezik koristi na internetu, i to odmah iza engleskog, a slijede ga  francuski, japanski, španjolski i kineski. Naime, više od osam posto stranica na internetu su na njemačkom jeziku među kojima je ovih dan često posjećivana  naša stranica  http://www.crobuch.de/  koju su osmislili voditelji i autori hrvatskog  nastupa na Sajmu knjiga u Leipzigu Gyorgy Dalos i Alida Bremer.

Brojna hrvatska zajednica u njemačkom govornom području, koja se ovih dana slila barem virtualno u Leipzig, raspršena je u saveznim njemačkim pokrajinama i to Bavarskoj (München, Nürnberg, Regensburg), Baden-Württembergu (Stuttgart, Ulm, Karlsruhe, Mannheim), Rheinland-Pfalzu (Mainz), Nordhein-Westfalena (Köln, Düsseldorf, Essen), te na područjima Berlina i Hamburga. Tako na njemačkom jeziku čitaju i obrazuju se, uz hrvatsku mladež iz brojnih njemačkih saveznih zemalja, i Hrvati koji žive u Švicarskoj i Austriji pa u ovoj školskoj godini ta brojka doseže 4700 čitača lektire kako na njemačkom tako i na hrvatskom. Njihovi roditelji, mahom gastarbeiteri iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća, diljem Europe s posebnim su ponosom dočekali trenutak: Leipzig čita hrvatski.