Razvoj ljudske pokretljivosti

Hrvatska se transformira iz tradicionalno emigrantske u imigracijsku zemlju jer  potreba za uvozom radne snage raste iz dana u dan, a Crkva u prigodi blagdana Božića svim useljenicima nudi dar svoje poruke mira i ljubavi, poštovanja, svakovrsne potpore i nade.

U suvremenome svijetu, sve više globaliziranom i obilježenom uzajamnom ovisnošću, razvoj ljudske pokretljivosti postaje prigoda i poticaj za upoznavanje kultura i religija te za pokretanje dijaloga među raznim ljudima u svrhu poboljšanja suživota civilizacija. Tako ljudska pokretljivost može postati put istinskoga mira u svijetu. Danas više od dvije stotine milijuna selilaca živi izvan svoje domovine, i to ne samo zato što žele ostvariti bolji život nego i stoga što ih na to potiču bijeda, nasilje te ratovi i etnički sukobi. Iseljena Hrvatska oduvijek je dijelila sudbinu toga milijunskoga mnoštva. Uz to, samo u prvom desetljeću 21. stoljeća, prije globalne financijske krize, pridružile su mu se stotine tisuća Hrvata iz Bosne i Hercegovine, koji su se nakon ratne kataklizme, nezadovoljni zaputili na svjetsko tržište rada. U akciju sprječavanja odlaska Hrvata iz njihove domovine BiH uključio se i Caritas kao dio planetarne dobrotvorne organizacije Katoličke crkve, koja suvremenim programima pravednije raspodjele dobara povezuje 154 zemlje u svijetu. Suradnja Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH, primjerice u svrhu povratka prognanih Hrvata u BiH, vrlo je uspješna. U prigodi blagdana Božića Crkva svim useljenicima nudi dar svoje poruke mira i ljubavi, svakovrsne potpore i nade.

Hrvatska je spremna, kao i dosad, nastaviti pomagati Hrvatima u Bosni i Hercegovini na gospodarskom i razvojnom planu, no oni, uz to, svakako trebaju veći angažman države u kojoj žive na području obnove i održivog razvoja, rekao je u Sarajevu ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH Petar Čobanković. Ministar je sudjelovao u radu rujanskoga Gospodarskog foruma koji je već peti put organizirao Caritas BK BiH radi daljnjeg povezivanja hrvatskih gospodarstvenika iz BiH i Hrvatske, te osmišljavanja projekata koji bi pomogli znatniji povratak prognanih Hrvata te gospodarski oporavak i kvalitetnije životne uvjete za one koji i sada žive u prijeratnim domovima. Sarajevski Gospodarski forum nastavak je ranijih uspješnih akcija Caritasa iz dviju susjednih zemalja, RH i BiH. Kontinuitet suradnje potvrđen je potpisom Ugovora za 32 odobrena ovogodišnja projekta iz područja obrazovanja, humanitarnih programa te gospodarstva između Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH, čime započinje drugi ciklus akcije Tjedna solidarnosti s Hrvatima u BiH, koji će trajati do rujna 2009. Hrvati u pokretu iz BiH produžili su svoj boravak kako u zemljama EU, tako i u SAD-u, iako za svoje odredište često biraju i našu zemlju. Hrvatska se transformira iz tradicionalno emigrantske u imigracijsku zemlju tako da bi u skoro vrijeme broj useljenika trebao premašiti broj onih koji emigriraju iz zemlje, jer potreba za uvozom radne snage raste iz dana u dan. Konstatacija je to s Međunarodne konferencije na temu Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva, koju je potaknula Hrvatska gospodarska komora. Govoreći na toj konferenciji o kvotama radnih dozvola za useljenike, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić naglasio je da su ove godine kvote povećane te iznose 8 397 dozvola, od čega je 5 897 za nova zapošljavanja, a 2 500 za već postojeća radna mjesta. Riječ je o devet sektora, od graditeljstva, brodogradnje, turizma i ugostiteljstva do prometa, zdravstva, znanosti i obrazovanja te informatike i kulture. U Hrvatskoj trenutačno boravi 32 160 stranaca u privremenom i stalnom boravku, i to u podjednakom broju. Pritom je najviše boravaka vezano uz rad te spajanje obitelji (po 45 posto), a 2,5 posto radi obrazovanja i studiranja, 0,1 posto radi znanstvenih istraživanja, 0,2 posto zbog humanitarnih razloga te 8,4 posto ostalo, primjerice korištenje nekretninama, novinari i udruge. Najviše ih je iz zemalja bivše Jugoslavije (bez Slovenije), i to 63 posto (prevladavaju useljenici iz BiH i Srbije), a slijede ih došljaci iz Njemačke, Slovenije, Italije, Makedonije, Kine, Austrije i Rusije. Roko Mišetić s Instituta za migracije i narodnosti naglasio je da će se Hrvatska, prema sadašnjim kretanjima, godine 2050.  po broju stanovnika vratiti na početak 20. stoljeća te imati milijun stanovnika manje nego što ih ima sada. No, promijenit će se struktura stanovništva te će prevladavati starija populacija. Prirodnim se putem godišnje gubi i do 9 000 (2006. godine) pa i do 12 000 stanovnika (2003. godine), a također i emigracijom.

Sunčanica Skupnjak-Kapić, projekt-menedžer International Organization for Migration (IOM-a), podržala je težnje stručnjaka okupljenih na prvoj Hrvatskoj useljeničkoj konferenciji u Zagrebu, jer su pitanja migracija već dulje vrijeme u Hrvatskoj na margini, a konferencijom će se povećati interes za tu temu, koja je vrlo složen fenomen. Kako je rekla, u svijetu je najviše ekonomskih migranata, slijedi devet milijuna izbjeglica, 20 milijuna raseljenih te od 30 do 40 milijuna neregularnih migranata. Najviše je migranata iz Kine – 35 milijuna, Indije te Filipina, a zemlje primatelji su SAD – 35 milijuna, Ruska Federacija te Njemačka. Europa je s 56 milijuna migranata na prvome mjestu.