Mala poduzeća – zdravo srce gospodarstva

U Hrvatskoj je najvitalniji sektor malih i srednjih poduzeća, kojima će se uskoro pridružiti tvornica potrošne medicinske opreme iz okolice Splita, koja bi australskim kapitalom Hrvatsku mogla smjestiti na svjetsku kartu proizvođača medicinske opreme.

Tvornicu za proizvodnju potrošne medicinske opreme, odnosno automatiziranih sigurnosnih šprica, vrijednu 93 milijuna eura, iduće godine počet će graditi australska tvrtka Unilife u okolici Splita. Projekt je hrvatskoj Vladi predstavio Slavko Jim Bošnjak, jedan od direktora tvrtke Unilife i najveći dioničar kompanije – čiji su roditelji u potrazi za boljim životom iselili u Australiju iz Hrvaca pokraj Sinja. Nova tvornica bi, prema procjenama, trebala zapošljavati 480 radnika i proizvoditi 400 milijuna komada proizvoda godišnje na početku rada, dok bi proizvodnja do 2016. godine trebala narasti do jedne milijarde komada godišnje. Automatizirane sigurnosne šprice su patent australske međunarodne korporacije Unilife Medical Solutions Ltd., koja se bavi razvojem i proizvodnjom takvih proizvoda, a izgradnja tvornice Hrvatsku bi smjestila na svjetsku kartu proizvođača medicinske opreme. Uz Bošnjaka predstavljanju je bio nazočan i izvršni direktor Unilife Alan Shortall, koji je prezentirajući novi proizvod pokazao kako je riječ o špricama koje su dizajnirane da spriječe prijenos bolesti putem krvi, a ponajprije AIDS-a i hepatitisa C. Sjedinjene Američke Države zakonski su obvezale upotrebu ovakvih sigurnosnih šprica u svim medicinskim ustanovama kako bi se zaštitilo medicinsko osoblje od svih rizika povezanih s ubodima zaraženim iglama. Sličan zakon je već na snazi u Njemačkoj dok njegovu implementaciju očekuju i ostale zemlje EU. Unilife je već osigurao ugovore s brojnim svjetski poznatim farmaceutskim tvrtkama.

Hrvatsku smo odabrali i zbog njezina skorašnjeg ulaska u EU, a znamo da se gospodarska klima mijenja nabolje, istakao je Slavko Jim Bošnjak – čije australsko poslovno carstvo nezaustavljivo raste. Ono za sada obuhvaća, uz tvornicu autobusa u Maleziji, tvrtku za izradu jumbo plakata Automat Mediju, a uz to je i suvlasnik jednog investicijskog fonda, dok je u Hrvatskoj  suvlasnik splitskog hotela Lav. Bošnjak se posebno obogatio prodajom obiteljske tvrtke gradskog autoprijevoza u australskim metropolama prije desetak godina jer je kaže dobio ponudu kakva se ne odbija.

Procjenjujući da se poduzetnička klima u nas mijenja na bolje, Bošnjak unosi neophodni optimizam i to u trenutku kada najodgovorniji ljudi u Hrvatskoj pokazuju kako je krizu, obračun s korupcijom i organiziranim kriminalom u vremenu kada se u svijetu pa i hrvatskom poslovnom okružju širi financijski tsunami s Wall Streeta, moguće prevladati zaoštravanjem europeizacijskih reformi. U Hrvatskoj smo ovih dana svjedočili upravo takvom odlučnom državničkom ponašanju, i to od strane predsjednika Republike i efikasnim potezima premijera. Akteri koji u Hrvatskoj imaju demokratski (izborima) provjeren legitimitet odlučili su se za scenarij jačanja društva, oslonjenoga na neovisne institucije. Odabir neupitno afirmiranih stručnjaka za vođenje važnih resora pravosuđa i unutarnjih poslova, a i novo rješenje za čelnu osobu važne Vladine agencije kakva je policija, govori o tome da je hrvatski državni vrh čvrsto na poziciji jačanja društva, nastavka reformi i konsolidacije demokratske pluralističke prakse i europeizacije Hrvatske, ocijenio je politolog Davor Genero s zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Gledajući cjelokupno nacionalno gospodarstvo evidentno je kako 99,4 posto svih registriranih poduzetnika u Hrvatskoj su mali i srednji poduzetnici. Zanimljivo je da je 65 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj zaposleno kod takvih poslodavaca. Takva poduzeća kreiraju 44 posto BDP-a i ostvaruju više od 40,5 posto direktnog izvoza. Te brojke govore da su mala poduzeća, kojima će se pridružiti australski poduzetnici Bošnjak i Shortall, danas najsnažnija i najžilavija grupacija unutar gospodarstva. Unatoč dobrim postignutim rezultatima, svi zajedno i nadalje moramo raditi na poboljšanju poduzetničke klime i ukupne percepcije poduzetništva, istaknuo je potpredsjednik Vlade  RH Damir Polančec, najavljujući daljnji nastavak razvoja u tom sektoru koji je radi svoje vitalnosti privlačan svima na globalnome planu pa i ulagačima iz hrvatskog iseljeništva.

Očekivanja u tom smjeru nepredvidiva su, unatoč najavama najbogatijih Hrvata iz iseljeništva kako će ulagati u brodogradnju, turizam, medije, prehrambenu industriju, promet, energetski i telekomunikacijski sektor i bankarstvo. Knjiga ulagača u domovinu iz iseljeništva spala je na dva slova, među kojima dominira ono koje se odnosi na pojedinačno ulaganje. Slavku Jimu Bošnjaku iz Australije društvo čini za sada malobrojna grupa hrvatskih ulagača iz svijeta među kojima su uz nasljednike pokojnog Andronica Lukšića iz Čilea i najpoznatiji ulagač iz hrvatskog iseljeništva građevinski poduzetnik iz Los Angelesa Steve Bubalo. Sa 20 milijuna eura ulaganja Steve Bubalo podigao je na noge poljoprivredno poduzeće Vrana u okolici Biograda na moru, koje je kupio 2004., dok je još bilo u stečaju, a do 2010. planira ostvarivati 100 milijuna kuna prihoda.