HRVATI
IZ ITALIJE PO DALMACIJI
S RJEČNIKOM ŠTO ZBLIŽAVA, ALI I ZBORI
O KORIJENIMA HRVATSKOGA
KNJIŽEVNOG JEZIKA
20-04-2003
Moliško po našu
SPLIT - Ovih je dana gost Pučkih pjevača
s Kamena bila delegacija moliških Hrvata. Gostovanje po
Splitu, na Kamenu, Stobreču, izlet u Metković, obilazak
Narone, primanje kod talijanskoga konzula Marcella Apicelle
u Splitu bili su ipak u znaku predstavljanja u splitskom
Književnom krugu. Bila je to prilika da se upoznamo s jezikom,
baštinom, ali i običajima moliških Hrvata... I na koncu
steknemo uvid u kulturu prehrane stanovnika tri
sela u Moliseu. Iako se dosta toga dade naučiti i s trpeze,
riječi pradjedova zazvonile su i kroz izgovorene stihove
Rocca Giorgette i
 Enrica
Cocciolilla. Pa makar se čitav program odvijao pod okriljem
Matice iseljenika Split i "glavne zadužene" Branke Bezić-Filipović,
bio je to svojevrsni uzvrat moliškim Hrvatima za gostoprimstvo
koje su ukazali Pučkim pjevačima s Kamena prošle godine.
Gostovanje u Splitu bila je jedinstvena prigoda da se ponešto
više sazna o govoru moliških Hrvata koji su nakon petsto
godina za pravo čudo ipak sačuvali materinski jezik, istina
arhaičan, ali koji se i danas fino razumije barem u Dalmaciji
i kroz koji bi se dalo pratititi jezične mijene i razvoj
hrvatskoga književnog jezika. Treba prihvatiti činjenicu
da u sličnin situacijama već treća generacija doseljenika
najčešće ne razumije materinski jezik, a što će reći da
on izumire nakon pedesetak godina. Inače Hrvati u Italiji
podrijetlo vuku iz područja od Neretve do Omiša, a njihov
govor čvrsto je vezan uz ikavicu. Fundacija Piccoli najzaslužnija
je za objavljeni rječnika Antonia Sammartina, profesora
na tamošnjoj srednjoj školi, inače predsjednika fundacije
koji je predvodio gostujuću peteročlanu delegaciju. Rad
na rječniku počela je njegova pokojna supruga Agostina,
a on je taj posao nastavio i dovršio. Knjiga podnaslovljena
Po našu u neku je ruku "trojezični" rječnik jer pojam moliških
Hrvata ima tumačenje na talijanskom i potom na hrvatskom.
U petak su Moližani trajektom za Anconu spakirali lijepe
dojmove i uspomene iz Hrvatske s uvjerenjem kako veze s
domovinom prapradjedova treba ne samo "konzervirati" kao
dio bogomdane povjesnice nego i odnjegovati za generacije
što će se uvažavati i razumjeti.
Igor Brešan
|
